NAPOKON PROLJEĆE

Uputa za vrtlare-početnike

Najčešće greške što ih rade i iskusniji vrtlari je neplaniranje, stihijski pristup, zapuštanje vrta u jesen i počinjanje s vrtlarenjem na korovom obraslom, nepripremljenom tlu u proljeće, kada vrijeme zna biti izrazito ćudljivo, pa nakon zimskih hladnoća odjednom naglo zatopli i vegetacija krene, a sve je hitno… Eto, baš kao ove godine...

Mnogobrojni sićušni cvjetovi glavočike sastavljeni su u glavičast, često vrlo lijep cvat, koji se sastoji od mnogo sićušnih cvjetova. Najpoznatiji pripadnici te porodice svakako su suncokret i salata. Unatoč tome što su glavočike samooplodne kukci mogu lako izazvati stranooplodnju, a time i križanje. Budući da su cvatovi glavočola privlačnih cvjetova i mnogi su ugodna mirisa često ih posjećuju kukci, pa oni igraju najveću ulogu pri oprašivanju.

Među tisućama vrsta koje pripadaju ovoj porodici relativno je mali broj kultiviranih mahunarki. One najvažnije za čovjekovu prehranu pripadaju potporodici lepirnjača. Imaju lijepe cvjetove, a donje su im latice srasle u tzv. lađicu unutar koje su zatvoreni prašnici i tučak. U pravilu su samooplodne. Njihovo veliko sjeme nama je ujedno hrana.

Bundeva je od prapočetaka vrlo važna kultivirana vrsta. Zna se da su je za hranu koristile stare civilizacije Inka i Maya. U iskopinama iz vremena od oko 200. godine prije Krista nađeni su krastavci i ukrasne tikvice. Kultivirane vrste te porodice toploljubive su jednogodišnje biljke
(a svaki izuzetak potvrđuje pravilo). Među različitim sortama redovito dolazi do križanja… Cvjetovi su veliki, neki su muški, a neki ženski, pa je potrebna pomoć pčela da bi se plodovi zametnuli. U normalno razvijenom plodu krastavca ima 100-400 sjemenki, u plodu dinje oko 500 sjemenki, lubenice 200-250 sjemenki, a bundeve i tikvice odlikuju se izrazito velikom biloškom i genetskom raznolikošću, pa ima vrsta i sorti ogromnih, ali i vrlo sitnih plodova.

Sve povrtne kulture iz te porodice vuku svoje porijeklo iz tropskih ili suptropskih podneblja. Mnoge samonikle, divlje vrste nisu jestive, a neke su otrovne.
Rajčica je samooplodna vrsta, no uzgajamo li razne sorte u neposrednoj blizini kukci mogu prenesti polen, zato čistunci oprez! Jedan gram sjemena paradajza sadrži 250-350 sjemenki, a litra sjemena teži 300-350 grama.
Mogućnost stranoplodnje u samloodne paprike i feferona još je veća nego kod paradajza, jer ih radije posjećuju kukci, pa valja pripaziti s miješanjem sorti da ne bi bilo neugodnih iznenađenja (na primjer kao kad se slatka paprika križa sa ljutim feferonom)… U jednom gramu ima oko 160 sjemenki, a litra teži 450-500 grama.

Porodica: LJILJANI – Liliaceae
U prirodi ima mnogo vrsta ljiljana, uglavnom vrlo lijepih cvjetova, zapravo cvatova. Ima ih i neuglednih, otrovnih, ali i jestivih... Po šumama, na livadama i na njivama samoniklo rastu mnoge vrste. Među njima i divlje vrste luka. Vlasac je, na primjer, preseljen iz slobodne prirode u vrtove.

Porodica: KRSTAŠICE - Brassicaceae
Među jestivim krstašicama najbrojnije su kupusnice. Mnoge kupusnice opisane su još u 2. stoljeću prije nove ere. One mogu lako obeshrabriti početnika u kućnom sjemenarstvu jer su sve stranooplodne i međusobno se križaju... Cvjetovi svih kupusnica slični su (unatoč tome što im se listovi i plodovi koje jedemo razlikuju).
Cvatna stabljika, na kojoj se razvije između 1000 i 4000 cvjetova naraste do dva metra u visinu. U jednom gramu sjemena ima oko 250-350 sjemenki. Jedna litra sjemena teži oko 700 grama.

Selekcija, izolacija, način sakupljanja plodova, čišćenja i skladištenja sjemena može biti različit za svaku pojedinu vrstu i može se opisivati posebno.
Ali, postoje pravila koja vrijede za više vrsta zdruduženih u neku skupinu ili porodicu. I povrće ćemo, kao i svo drugo bilje, razlikovati prema tome da li je jednogodišnje, dvogodišnje, ili je neka vrsta trajnice... O tome nam ovisi raspored poslova u vrtu i oko njega.