Rustica.HR

Izbor iz galerije

Ponuda i potražnja

Uključite se u naš forum!
forum

Suradnja

Rustica je članica Mreže ekosela Balkana
meb
Cvjetnjak : Cvjetni otoci - čuvari, bumbara, pčela, leptira....
Posted by Bozica on 2012/1/6 19:10:00 (2941 reads)
Cvjetnjak

Cvjetni otoci i trake: čuvari bumbara, pčela i leptira...

Sjeme starinskog cvijeća porijeklom je iz slobodne prirode... Ono koje je ljudima bilo najljepše počelo se kultivirati, sjeme davati dalje, razmjenjivati, prodavati... Sjeme je tisućljećima putovalo s jednog dijela svijeta u drugi, predavalo se novim generacijama kao nasljeđe... Većina, od davnina kultiviranih vrsta, vrlo je otporna i rasijava se sama. Ljepota i miris cvatnih glavica mami kukce.. Oni se na cvijetu zadržavaju, hrane se nektarom... Usput oprašuju jabuke, kruške,trešnje, tikve, krastavce, luk, zeljarice... Mnoge bi vrste biljaka bez kukaca nestale sa lica Zemlje!

U kolekciji Rustice imamo višak sjemena nekoliko vrsta cvijeća... Svaka od ovih vrsta rasijava se sama. To znači da kad biljku jednom posijete i odnjegujete do faze rasijavanje sjemena, nećete je se više lako riješiti. Preduvjet je da primjenjujete (makar i površno) neke od permakulturnih principa...

Tko ima ambiciju baviti se ekološkim poljodjelstvom?!
mora misliti o tome kako formirati tzv. cvjetne trake. Starinsko cvijeće obilno rodi sjemenom, tako da će budući eko-poljodjelac već poslije prve sezone uzgoja cvijeća imati dovoljno sjemena za veće površine!
Inače, tzv. cvjetne trake su pojam znan u praksi ekološke poljoprivrede. Riječ je o izgradnji uravnoteženog poljodjelskog sustava... koji je doduše umjetan, uglavnom i komercijalan, ali ipak "komponiran" tako da imitira prirodne zajednice i potiče prirodne procese...

U ovoj rundi nudimo 9 vrsta cvijeća... Ponuda vrijedi do isteka zaliha... Kontakt e-mail: bozica59@gmail.com Mobitel nemam!

Kadifica ( Tagetes sp.), jednogodišnja: sije se među povrće, jer izlučevinama svog korjena suzbijaju nematode, crvolike organizme što žive u tlu, nagrizaju korijen i gomolje...
Neven (Calendula off.), jednogodišnja: poznata ljekovita biljka, porijeklom s mediterana, ima sličan učinak posijana među povrćem kao kadifica, cvjetovi su jestivi i od cvatnih glavica radi se ljekovita nevenova mast...
Uresnica, kosmos (Cosmos bipinatus), jednogodišnja: ima lijepe bijele, ružičaste do ljubičaste cvjetove što privlače kukce, naraste prilično visoko, prozračna je, otporna na vrućine i sušu, može se u vrtu rasporediti tako da zasjenjuje gredice s povrćem što nisko raste, kako u ljetnim vrućinama ne bi patilo od prejakog sunčevog zračenja...
Mak, poljski (Papaver off.), jednogodišnja: mak se tretira/o kao korov u žitnim poljima, no sve vrste pčela napaljuju njegovi cvjetovi sjajne crvene boje...
Šeboj (Cheiranthus cheirii), dvogodišnja: cvijeće što se rijetko viđa po vrtovina, a na ev. znanje o njegovim ljekovitim svojstvima pala je debela prašina... Cvate rano u proljeće, vrlo je dekorativan, ima intenzivan ugodan miris... Tako intenzivan da čitavo dvorište miriše tamo gdje šeboj cvate...
Pupoljka (Oenonthera sp.), dvogodišnja: ljekovita, cvate noću i za oblačna vremena zlatno žutim cvjetovima što se ističu u mraku, hrani noćne leptire...
Pitomi sljez (Althea rosea), dvogodišnja: visoko naraste, ima atraktivne, izrazito krupne cvjetove, lila do tamno-ljubičaste boje... Tretira se kao ukras, mada je izrazito ljekovita biljka...
Pakujac (Aquilegia vulgaris), trajnica: lijepa biljka, zvonolikih cvjetova, koji su ružičasti do tamno ljubičasti, otporna na sušu, bumbarima je omiljena paša.
Rumenika (Lychnis coronaria), trajnica: dekorativnih ljubičastih cvjetova, pustenastih listova, posjećuju je leptiri nalik kolibrićima... ?

Mada nismo fanatični pobornici reda i discipline nekoliko jednostavnih pravila olakšava svakodnevicu...
Rustica nije sjemenarna, sjeme se ne prodaje već razmjenjuje i dijeli...Nemožete dobiti sjeme ako se ne učlanite!
Financiramo se isključivo članarinom i malim donacijama građana - tak su nam prihodi mršavi... Sve je poskupjelo, al članarinu ne povisujemo. Za zaposlene i dalje iznosi 100,00 kn, a za penzionere i nezaposlene 50,00 kn...
Sjeme šaljemo poštom. Poštarina za običnu pošiljku iznosi ca 3,20(-10,00 kn), a preporučeno ca 9.20-(22,00) kn...što ovisi o težini vrečice, paketića...
Ljudi iz Zagreba i okolice mogu vrečice sa sjemenompodignuti u info-centru Zelene akcije, Frankopanska 1 (dvorište)...
Oni koji se tek učlanjuju plaćaju članarinu + ev. poštarina (a 10 vrečica sjemena dobiju besplatno)
Oni koji su već članovi, a (još) nemaju sjeme za razmjenu, doniraju Rustici (najmanje) 7,00 kn po vrečici sjemena + ev. poštarina...
Oni koji imaju sjeme za razmjenu: razmjenjuju jednu svoju vrečicu za jednu našu vrečicu ( a ne da mi dobijemo jednu, a vi si uzmete deset... Prije smo vam puštali, ali sad više nećemo) ... ?.
Količine sjemena (još) ne važemo: fokusiramo se na uzorke za razmožavanje... Ako sjemena ima više dobijete više, ako ga je malo dobijete malo – pa dalje razmnožavate sami...

Sjeme se naručuje i dogovara se o svim pojedinostima e-mailom na bozica59@gmail.com. Mobitel više nemam, a neke od razloga naći ćete u nastavku ovog teksta zato svakako -> Read more...

Svaka donacija i pomoć dobrodošli...
Troškovi interneta iznose nam u prosjeku 300,00 - 400,00 kn/mjesec...
Za organizaciju Razmjene sjemena u veljači nemamo nikakva sredstva, al ne odustajemo...
Za putne troškove nemamo sredstva, al ...
WEB stranica zavređuje redizajn, diapozitivi skeniranje, edukacijski filmići montiranje, tekstovi sažimanje u brošure... Itd.

Članarina, donacije + ev. poštarina plaća se na račun kod Zagrebačke banke 2360000-1101543391 opisom npr.: članarina za 2012., donacija za sjeme cvijeća, donacija za troškove interneta, donacija za putne troškove, donacija za organizaciju razmjene sjemena....

Moguće je platiti članarinu direktno, na razmjeni ili kak se već dogovorimo – jer Zagrebačka banka uzima proviziju od svega... Ako imate neku vezu u Zagrebačkoj banci da nam bude sponzor ili donor preporučamo se ?...

Read more...
Ja ne manipuliram! Objasnit ću ti pozadinu svojih namjera!

Mnogobrojne su biljnje i životinjske vrste danas ugrožene! Uglavnom nismo svjesni posljedica naših svakodnevnih ativnosti... Na primjer, nismo svjesni činjenice da neprestanom gladi za novim mobitelima pomažemo silno uglađenu industriju što izrabljuje dječju radnu snagu negdje u Africi...

Samo su malobrojni svjesni činjenice da o pčelama ovisi plodnost naših vrtova i njiva... Postoje samooplodne biljke i biljke koje oprašuju kukci i vjetar. Bez pčela, bumbara, raznih osica, leptira, specijaliziranih muha i kornjaša izostao bi urod npr. krastavaca, bundeva, tikvica, suncokreta, mrkve, luka... Kukci imaju složene zajednice i složenu biologiju.... Nestat će zbog naše „prezaposlenosti“ i neznanja, a mi to nećemo ni primijetiti.... Najčešće ih ubijaju insekticidi, nestanak prirodnog staništa, a o kojekakvim zračenjima kojima je atmosfera danas bombardirana zna se još relativno malo (ili se prešućuje i ono što se zna)...

***
Permakultura dolazi od riječi permanentna (agri)kultura... Svoju prilično kompleksnu teoriju i praksu temelji na uravnoteženom tradicionalnom življenju, učinkovitom korištenju lokalnih resursa, kruženju materije (ništa se ne baca u smeće), te neprestanom povećanju plodnosti komadića Zemlje na kojem se prakticira... Njeni zagovornici inspiraciju nalaze u funkcioniranju šumskih sustava, lokalnih zajednica - sve unaprijeđeno novim tehnologijama i spoznajama...
Permakulturu prakticiraju i unapređuju mnogobrojni obrazovani ljudi diljem svijeta, neprestano se povećava znanje o tome kako živjeti u miru sa sobom, drugim ljudima i prirodom, a ne sebe, druge i okoliš uništavati, izrabljivati, porobljavati... Svu tu kompleksnost nemoguće je pojasniti u rečenici-dvije, pa ako netko želi znati: tiskano je mnogo knjiga i objavljeno sijaset internetskih stranica...

Još malo dublje pojašnjenje...
Napustili smo 20. stoljeće, ali ova naša mahnita civilizacija još šlepa teške repove njegovih ratova. Svaki je prethodni rat nekima uvijek dobrodošao okidač za izazivanje novih ratova. Pored toga imamo zlouporabu svih mogućih i nemogućih razvoja tehnike i tehnologije. Tehnokracija, te tragikomična standardizacija svega i svačega razara vječno, kreativno, prirodno, ljudsko...
Oni koji gledaju vide: bezumni ekonomski rast, sumanutu potrošnju Zemljinih resursa, „prezaposlenost“ ovdje ili negdje drugdje na tzv. Zapadu, te bijedu, siromaštvo, izrabljivanje slabijih, glad i nezaposlenostna ovdje ili negdje drugdje... Uglavnom predaleko od očiju, a još dalje od srca, inače sveprisutnih medija...

Tzv. „razvijeni“, oni koji su se kojekakvim manipulativnim sredstvima dokopali zajedničke „kase“ (u kojoj su razne valute, pitke vode, plin, nafta, rijeke, šume, žene, djeca ljudska radna snaga itd. ) ponašaju se kao nezrela, razmažena, obijesna djeca što su se bez nadzora našli u dućanu prepunom igrački... Pa kad unište jednu igračku, ili im ista dosadi, uzmu si drugu!

Ali tema nam je uzgoj hrane, pa je nužno osvrnuti se na tzv. Zelenu revoluciju, što se razmahala sredinom 20. stoljeća. Tada su bojni otrovi (namijenjeni trovanju ljudi u drugom svjetkom ratu) odjednom našli svoju primjenu u poljoprivredi... i dobili miroljubiviji naziv: „sredstva za zaštitu bilja“. U stilu Hitlerovih osvajačkih pohoda ušlo se u masovnu poljoprivrednu proizvodnje s parolom „suzbit ćemo glad u svijetu“! Još i danas konvencionalno obrazovani, uglavnom salonski orijentirani agronomi, ponavljaju istu mantru (kad se zagovara GM0 npr.) ...

Bilo kako bilo, tehnokratsko-manipulativna svijest, monokulture i pesticidi doveli su do ovog što danas imamo: opustošena sela u kojima životare oronuli starci i starice, prenatrpane i prometnom gužvom zagušene gradove, isfrustirane konzumente, rastuću nezaposlenost, ispraznu zabavu, poljoprivredne površine bez humusa i života u tlu, onečišćene podzemne vode, posvuda odgromna smetlišta, okljaštrene šume, skijališta s umjetnim snijegom, kisele kiše... Društvena neravnoteža izazvala je prirodnu neravnotežu!

I još dalje: raste napetosti na svim društvenim razinama. Bogati postaju agresivni zbog straha da će izgubiti ono što su „zaradili“, da će morati sniziti svoj standard, društveni status, kupiti si jeftiniju kuću, stan, jahtu, auto, sat, mobitel... I tko će ga znati na što se materijalnim dobrima opčinjeni ljudi sve navuku?!).
Siromašni su sve agresivniji zbog straha da će se im se standard srozati ispod egzistencijskog minimuma. Taj strah je i osnovan, jer se prebogati ne mogu zasititi svojih skupih igračaka - što ih mahnito štancaju industrije ovog svijeta, na prebrutalnom tržištu svega i svačega...

Zato se mi odmičemo od svega toga i nalazimo mir u prirodi, šumi, vrtu, livadi, na njivama...


Printer Friendly Page Send this Story to a Friend Create a PDF from the article


Other articles
2017/4/12 12:41:49 - IZLOŽBENI SAJMOVI I RAZMJENE
2017/2/16 8:20:00 - Izložba sjemena i druženja u Smoothie baru SOKIĆ
2017/2/14 5:50:00 - Da ponovimo... :)
2017/1/1 11:00:00 - Sretna, zdrava, vesela i uspješna 2017.
2016/4/21 7:50:00 - Izložba, razmjena i sajam sjemena i sadnica u VRTU..
2016/3/7 8:00:00 - U Sokiću, svake subote u ožujku, od 17.00 do 19.00
2015/12/29 9:10:00 - SRETNA I PLODNA VAM 2016.
2015/8/18 18:50:00 - PERMAKULTURA U DVORCU, AUSTRIJA
2015/4/27 11:37:26 - Mali, inicijalni izložbeni sajam u Remetama...
2015/2/16 12:20:00 - IZLOŽBENI SAJMOVI i RAZMJENE SJEMENA, 2015.

Najnovije objave

2017/4/12 12:41:49 - Aktualno - IZLOŽBENI SAJMOVI I RAZMJENE - 2017/2/16 8:20:00 - Aktualno - Izložba sjemena i druženja u Smoothie baru SOKIĆ - 2017/2/14 5:50:00 - Aktualno - Da ponovimo... :) - 2017/1/1 11:00:00 - Aktualno - Sretna, zdrava, vesela i uspješna 2017. - 2016/4/21 7:50:00 - Aktualno - Izložba, razmjena i sajam sjemena i sadnica u VRTU.. -

Izbor iz sadržaja

Aktualno
aktualno
Eseji
eseji
Biblioteka
biblioteka
Cvjetnjak
cvjetnjak
Kućno sjemenarstvo
kućno sjemenarstvo
Kuća
kuća
Povrtnjak
povrtnjak
Ljekovito i začinsko bilje
bilje
Voćnjak
voćnjak
Vinograd
vinograd
Živica
živica
Njiva
njiva
Domaće životinje
životinje

Pretraga