Objava zaključaka sa 5. europskog sastanka sjemenara pod motom
„Let's liberate diversity!“

Od 25. do 27. ožujka 2010. okupilo se u austrijskom gradu Grazu 160 sudionika/ca europske mreže malih sjemenara, uključenih u inicijativu očuvanja, korištenja i širenje biološke raznolikosti kultiviranog bilja. Umrežene su organizacije civilnog društva, vrtlare/ice, uzgajivače/ice, poljoprivrednici i seljaci iz više od 20 europskih zemalja. Po prvi put se i okviru susreta razvila diskusija i o očuvanju bioraznolikosti starih pasmina domaćih životinja, obzirom da je uzgoj istih u razvoju.
[/font]

Objava sa skupa u Grazu: Sloboda za bioraznolikost

Svaki čovjek ima pravo na dovoljno hrane i odgovarajuću pehranu. To temeljno čovjekovo pravo podrazumijeva i pravo na raspolaganje proizvodnim resursima, prije svega sjemenom.
Dugoročno valja težiti suverenitu u prehrani, prvenstveno kroz razvoj kulturološki bogate ekološke proizvodnje hrane. Težište valja stavljati na sorte koje su prilagođene lokalnim agroekološkim uvjetima, gdje će lokalna zajednica njegovati i razvijati tu raznolikost.

Ljudi diljem svijeta već tisućljećima stvaraju bogatststvo kultiviranih biljnih i životinjskih vrsta. Tijekom dugog putovanja kroz vrijeme, u složenom procesu odnosa čovjeka i prirode na mnogim malim mjestima na Zemlji, nastala je bogata biološko-kulturna raznolikost. Da ona bude na raspolaganju svim ljudima svijeta, temelji se na ideji o kruhu našem svagdašnjem i suverenitetu nad prehranom svake zajednice; raznolikost je sastavni i elementarni dio čovjekovog prava na hranu; stoga ona mora biti zajedničko dobro i pripadati svima.

Zastupamo pravo seljaka da samostalno uzgaja biljke za sjeme i predaje ga dalje.

Prava seljaka povrijeđena su i postoji akutna opasnost da će ista biti i dalje smanjivana u procesu donošenja zakonske regulative Europske unije (vezano uz sjeme).

Desetak koncerna kontrolira već 67% komercijalnog tržišta sjemenom. Oni traže povećanje svojih prava vlasništva nad sjemenom kako bi i dalje povećavali svoj profit i čitavom svijetu nametnuli svoje „industrijske sorte“. Istodobno se stare sorte sistematski potiskuju s tržišta. No svijet u budućnosti ne mogu prehraniti koncerni sa svojim „industrijskim sortama“, za to je potrebna raznolika struktura sela sa raznolikim kultiviranim sortama prilagođenim na lokalne klimatske prilike.

Pozivamo se na to da još tri četvrtine seljaka i seljakinja svijeta razmjenjuje i prodaje samostalno proizvedeno sjeme.
Zahtijevamo da se bez izuzetka zabrani patentiranje biljnih i životinjskih vrsta, te da se ograniči kontrola koncerna nad biološkom raznolikosti. Potrebno je spriječiti daljnju pljačku temeljnih sirovina za prehranu diljem svijeta. Stvarne promjene će se desiti onda kad Europa poduzme temeljit zaokret u svojoj prehrambenoj, agrarnoj i trgovinskoj politici i u stvarnosti primjeni prava seljaka, kao što je to utvrđeno u međunarodnom ugovoru o sjemenu.

Tražimo:
• pravo da na našim njivama dobiveno sjeme ponovo sijemo, dijelimo ga dalje i prodajemo
• unapređenje sortne raznolikosti u svim regijama podupiranjem očuvanja i oplemenjivanja biološkog uzgoja starih sorti, čije je sjeme moguće ponovo sijati
• zabranu genetske manipulacije u poljoprivredi
• zabranu patentiranja biljaka i žvotinja, njihovih svojstava i gena, kao i zabranu patentiranja tehnologija budućnosti
• novu agrarnu politiku, koja će umjesto velikih intenzivnih pojodjelskih površina pod monokulturama podupirati raznolikija i multifunkcionalnija seoska ekološka imanja

Ove zahtjeve upućujemo Vladama i europskim institucijama…