Građevni materijal za naše kuće jesu: stare hrastove planjke i drugo drvo, cigla, slama, zemlja, trstika, žbukamo mješavnom gline i pijeska, krovove pokrivamo crijepom, zemljom, slamom... Zidove izoliramo slamom i ovčjom vunom itd... Više na www.zmag.hr

RAZMJENA SJEMENA,
ZAPRAVO JE
UVOD U VRTNE RADIONICE U 2009.,


Razmjena će se održavati:
u subotu, 7. veljače, 2009. od 14.00 do 17.00 sati
u nedjelju, 8. veljače, 2009. od 10.00 do 14.00 sati
u dvorani Zelene akcije, Frankopanska 1 (u dvorištu), I kat

Ovogodišnja pozivnica na RAZMJENU SJEMENA u subotu i nedjelju, 7.i 8. veljače ima simbolično značenje - da se ne prekine tradicija. Priznajemo da nam je naporno čitav dan razgovarati sa mnogobrojnim znatiželjnicima o temeljnim vrtlarskim znanjima i vještinama.Za one koji dođu i ne dođu 7./8. veljače nudimo druženja uz rad ne samo dotičnog vikenda, već tijekom čitave 2009. O tome više pod naslovom: «Što ima nova?»

Dane, 7./8. veljaču potrošit ćemo za pregledavanje i popisivanje sjemena iz naše kolekcije i za izradu plana sjetve i sadnje u vrtu. Dobrodošli ste pridružiti se, vidjeti čega ima, čega nema, te čime vi možete pridonesti općem boljitku?! Nije da neće biti kod nas sjemena i za vaš vrt, terasu, balkon… no ove godine proširujemo ponudu, kao što rekosmo, RADIONICAMA.

ŠTO IMA NOVA?

REDIZAJNIRANA WEB STRANICA
POPISANA BIBLIOTEKA
ČLANSTVO U MEB-u – MREŽI EKOSELA BALKANA
RADIONICE U OGLEDNOM VRTU U VUKOMERIĆU

Prvu, inicijalnu Razmjenu sjemena održali smo još 1994. godine. U proteklih 15-tak godina bilo je uspona, posrtanja i padova. Ponešto je bilo uzrokovano vanjskim (ne)prijateljskim nam okolnostima, ali i našim (ne)iskustvom, (ne)znanjem, pogrešnim procjenama i nesklonosti kompromisnim rješenjima, gdje bi se sadržaj zamaglio formom… Nije lako plivati protiv struje, no kako mi nismo htjeli biti «mrtva riba», jer kažu da samo mrtva riba pliva nizvodno, nastavili smo put prema izvoru – hajde da se malo slikovitije izrazim :)…

Naša prva koka nastanjena u naselju Remete, pretrpanom urbanim vilama, snijela je 29.siječnja 2009. svoje prvo jaje, 30. siječnja drugo jaje, 1. veljače treće jaje, 3. veljače 4.jaje...4. veljače 5. jaje, a 5. veljače napao ju je susjedov pas tak da joj je perje poletjelo, ali ju je baka spasila glasnim vikanjem, djed je opalio cucka po gubici, koka se sakrila u šupu... a ukrasni pijevac se uplašeno sčućurio u kokošinjac...

13. veljače ponašanje ukrasnog pijevca izazvalo je sumnju u njegov spol. Nakon pomnog praćenja ustanovili smo da pijevac nese jaja. Time se razjasnio izostanak njegove sposobnosti za kukurikanje.

E, ako netko može nabaviti jaja AUTOHTONE kokoši Hrvatice, molimo da se javi, jer bismo našoj neatohtonoj koki podmetnuli autohtona jaja kad joj dođe vrijeme za gniježđenje, pa se od obične koke koja samo nese jaja krene preobražavati u kvočku što ponosno vodi piliće kroz vrt...

Biblioteka će korisnicima biti na usluzi od Uskrsa!

Stranica u izradi!

Inače: zainteresirani smo za suradnju sa ekopoljodjelcima koji uzgajaju ili bi uzgajali stare sorte kukuruza, raži, pšenice; ječam, pir, kamut, heljdu, proso...

MALI DIJALOG VELIKANA - KROZ POVIJEST

Arhimed: Ne dirajte moje krugove!
Marko Tulije Ciceron: O vremena, o običaji!
Gaj Julije Cezar: Kocka je bačena! Dođoh, vidjeh, pobijedih!
Isus Krist: JA sam PUT, ISTINA I ŽIVOT!
Neron: Kakav umjetnik umire sa mnom.
Niccolo Machiavelli: Cilj opravdava sredstva.
Galileo Galilei: Ipak se kreće.
Kardinal Richelieu: Dajte mi dva retka napisana rukom najpoštenijega čovjeka i ja ću naći u njima razloge da ga dam objesiti.
Sanad.., pardon Luj XIV: Država to sam ja.
Voltaire: Kad Boga ne bi bilo, trebalo bi ga izmisliti.
Marija Antoaneta: Neka jedu kolače. :)
Natpis na ulazu u njemačke koncentracijske logore: RAD OSLOBAĐA.
Mahatma Ghandi: Da, jesam. Jesam i musliman, i kršćanin, i budist i židov.
Albert Einstein: Postoje samo dvije beskonačne stvari: svemir i ljudska glupost … ali za svemir baš nisam potpuno siguran.
Martin Luther King: Imam san!
John Lennon: Vodite ljubav, a ne rat!
George Orwel: Veliki Brat te promatra.
Stjepan Radić: Ne srljate kao guske u maglu…

Svaki vrt diše u ritmu dana i noći, usklađuje se s godišnjim dobima, mjesečevm mijenama, zračenjem sunca, vjetrom, kišom, maglom, mrazevima… Biljke djeluju jedna na drugu, privlače i odbijaju životinjski svijet: kukce, ptice, vodozemce, sisavce, puževe… U tlu svakog vrta bez prestanka se odvijaju nevidljive, ali vrlo živahne aktivnosti…

Za bolje snalaženje podijelili smo cvijeće koje imamo ili bismo voljeli imati u našoj kolekciji u tri osnovne grupe: jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje cvijeće. Imena vrsta koje (makar i u najmanjim količinama)postoje u kolekciji ili cvatu u našim vrtovima boldana su ...
Sa zahvalnošću ćemo primiti dar=pomoć da nabavimo sjeme ili sadnice vrsta koje nam nedostaju (ili neke nove vrste).

Povijest cvijeća: burna i romantična

Divlji preci kultiviranog cvijeća rasuti su po čitavome svijetu. Dolazak mnogih vrsta u Europu mogu se povezati velikim povijesnim događajima: križarskim ratovima, rimskim osvajačkim pohodima, otkrićem Amerike, pomorskog puta za Daleki istok...
Nešto od umjetnosti i umješnosti vrtlarenja dobili su Europljani od starih Rimljana. Kontinentalni dijelovi Sjeverne Europe u to doba bili su pokriveni gustim nepreglednim prašumama. Nakon osvajačkih pohoda Rimljani su osnivali naselja. U vrtovima su sadili biljke donesene s juga…
Velik utjecaj na pučke vrtove ostavili su i brižno njegovani samostanski vrtovi. Mnoge vrste cvijeća stigle su u Europu nakon otkrića Amerike: uresnica, dalija, cinija, suncokret, dragoljub. Srdašce je porijeklom iz Kine, rezeda iz Afrike...
Egzotični su "stranci" najprije ukrašavali brižno i raskošno njegovane parkove i dvorišta u krugu samostana, a zatim su se raširili i po skromnim kmetskim vrtovima.

Mali pučki vrtovi pokazali su veliku vitalnost i do današnjih su dana sačuvali svoj osnovni oblik i namjenu...